Postojbina:

Sarajevo, a potiče od orijentalnih golubova iz Azije. Stvoren prvom polovinom 20 vijeka.

Opšti izgled:

Elegantan i tempetamentan golub, krepokog držanja i skladnog izgleda. Golub je srednje veličine, ponosne figure sa malo podignutim repom i koso ispod repa nošenim krilima. Okvir bočno posmatrane figure daje opisani pravougaonik osnove 3 prema visini 2. Veličina goluba mjerena od vrha kruna do kraja repa daje dužinu od 32 do 36 cm.

Pasminska obilježja:

Glava:  Duguljasta (duža od širine) glatka (bez ćube) zaobljena bez uglova i ravnih ploha, čelo koso srednje visine, sa linijom kljuna u blagom prelazu. Oblik glave u bilo kom smjeru posmatran pokazuje zasvedene linije. U odnosu na cijelu figuru, glava svojom veličinom treba da buse u skladu sa krupnoćom goluba i ne smije biti upadljivo velika.

Kljun:  Srednje dužine i debljine u korijenu nesto jači. Vrh malo povijen i ne smije biti jako tanak. Boja kljuna je bijelo-mesnata, a na vrhu moze biti crna tačka. Nosnice umjereno razvijene.  Linija sastava gornjeg i donjeg dijela kljuna u prduženju mora da prolazi ispod zjenice oka, pa i niže do gornjeg ruba irisa u oku.

Oko: Iris je modrikasto-bijel (boja bisera). Zjenica je malena i promjer joj je približno jednak širini irisa. Oko je umjerene veličine i ne smije biti izbuljeno. Očni kapak je tanak, uzak, bijelo mesne boje (ne smije biti debeo, naboran, crven ili ružičast, a ni žut). Česta pojava kod prskanih golubova je da imaju iris protkan tamno ljubičastom bojom. Ovakva boja irisa nije poželjna, ali se toleriše.

Vrat: Izvučen, skoro vertikalan sa blagim uklapanjem u liniju guše i prsa, a sa linijom leđa u jednoj krivoj liniji, zaobljeno se stapa u liniju glave. Vrat je srednje dužine u skladu sa tijelom, a u odnosu na prsa malo zabačen tako da je ponosno držanje  goluba sto uočljivljije.

Grudi: Prsa su široka i naprijed isturena. Grudna kost  nije isturena i nije upadljiva.

Leđa: Kratka, koso položena i zakrivljena, te sa repom i vratom daju zasvedenu sedlastu liniju koja nema uglova i grbina.

Trbuh: Pljosnat, uvučen i širok.

Krila: Dugačka, jedan do dva centimetra kraća od repa; sa dugim i dosta širokim perima, nošena ispod repa. Bočno posmatrano u predjelu  grudi su jaka i široka, a prema kraju repa obrazuju oštar ugao. Krila svojom dužinom ne smiju prelaziti rep, a u kretanju goluba ne dodiruju tlo.

Rep: Sadrži 14 do 18 širokih pera koja su složena u dva reda i raširena daju oblik široke raširene lepeze. Složen rep je u korijenu zasveden i mora imati nadrepak sa normalnim izraslim perjem. Donja strana repa je ravna sa pernatim podrepkom i istoj boji kao boja repa. Širina vrha repa je jednaka širini grudi. Česta pojava je dvostruko (vilo) pero takozvano zunfikarli pero, koje je nešto duže od ostalih pera, a smatra se odlikom dobre krvi (rasnosti). Na tkivu repa ne smije postajati trtična žlijezda. Rep ne smije biti olučast kao kod Gdanjskog visokoletača.

Noge: Niske do srednje visine, u skladu sa dužinom goluba. Donja polovina potkoljenice i prsti ne smiju imati perje ni tragova perki. Prsti su kratki sa kratkim tupim noktima boje mesno-bijele. Boja nogu je mesno-crvena.

Boja: Crna, plavo, plavo-kovana i prskana u navedenim bojama. Crna boja je zagasita, a plava može biti sa crnim ili smeđim posovima preko krila. Kod prskanih golubova osnovna boja je bijela, a pojedine perke su prošarane crnom, plavom ili plavo-kovanom bojom. Smatra se greškom u boji, ako prskani golub u prvoj godini ima pojedine perke potpuno crne ili plave. Osnovna boja može biti i sivkasto-bijela. Prskani golubovi poslije prvog i svakog narednog mijenjanja perja postaju tamniji, zatvoreniji, tako da nakon nekoliko godina na njima zapažamo samo tragove bijele boje. To se naziva „zatvaranje boje“.

Let: Lagan, treperav, brzo savladava visinu. Trenirani golubovi lete u grupi, ali ne i u jako zbijenoj formaciji. Tokom leta pojedinačno se prevrću unazad preko repa-2-3 i više puta. Prevrtanje je češće pri kraju leta, koji moze da traje i više sati. Svake druga figura izvedena  u zraku smatra se greškom (kao npr. „spirala“, „burgija“ i sl.).

Greške:

Velikim greškama se smatra: Postojanje trtične zlijezde, tamne oči, velika zjenica, crveni i debeli očni kapci, uglasta glava, kratak ili crn kljun, nošenje krila iznad repa i perje na potkoljenici (tragovi gaća).

Napomena:  Standard Sarajevskog Goluba Prevrtača je autentičan i kao takav je usvojen 25.9.1984. na konferenciji Saveza za Uzgoj Sitnih Životinja Jugoslavije, koja je održana u Doboju.  Engleska verzija je prevod gore navedenog standarda i poslata je Evropskoj Federaciji unije golubara.                         

28.5 – 31.5. 1987 u Aranđelovcu kongresu Evropske federacije golubara prihvatio je standard i u registar evropske federacije (EE) upisan je Sarajevski Golub Prevrtač i danas se nalazi pod brojem 888. To je prvi BiH golub sa Evropskim pedigreom.